ARL logo
NOVOSTI

U petak 12.8. u Galeriji Otok Ajla Hebib Špoljarec postavila je svoju tex-instalaciju – intervenciju.

Ajla Hebib Špoljarec kontinuirano istražuje vizualni jezik i komunikacijske obrasce novih medija, kao i mogućnosti i krajnosti mogućnosti korištenja tekstila, često sintetizirajući to dvoje u širokom programskom rasponu svoga rada – od modnih dodataka do umjetničkih instalacija kao što su mobili ili recentna serija Textil installation, svojevrsnih oprostorenih slika-tapiserija uniformnog formata većih dimenzija. Unutar formata vertikalnog pravokutnika tekstilne instalacije sastavljenih od crnih, akromatskih traka koje obrubljuju obojena polja-slike zasićenih boja i uzoraka na razmeđi lirske i geometrijske apstrakcije, Ajla Hebib Špoljarec stvara raster četverokutnih polja, asocijativnih boja i motiva ali i s upisanom asocijacijom na arhitekturu Internacionalnog stila, i njezine pročelne rešetke. Paralelni primjer izravnog povezivanja tekstila i arhitekture je rad Katerine Sedá iz 2007. pod nazivom “Za svakog psa drugi gospodar”, engl. For Every Dog a Different Master. Češka umjetnica izrađuje rodno neutralne košulje s uzorkom prozorskih nizova socijalističkih stambenih solitera iz 1970-ih, koristeći tekstilni tisak u radu na razmeđi konceptualne i socijalne umjetnosti.
Gledajući tekstilnu instalaciju u Galeriji Otok, možemo zamisliti promatranje fenestracije rasvijetljenih domova modernog solitera. Sličan je, međutim, i formalni jezik instalacije Daniela Dezeuzea “Bez naziva” iz 1976., simbolički predstavljajući materijalnu osnovu odnosno pojavnost slikarstva, kao pitanja okvira, platna i pigmenta.
U arhitekturi, Semperova „teorija odijela”, njem. Bekleidungstheorie, aluzije na tekstil i platno, nije nimalo slučajna. Pletenje i tkanje bile su prve primjerene tehnologije izvedbe zidova u počecima arhitekture, a čvor njihov prvi konstruktivni element. Vertikalno obješeni „tepisi” bili su mobilni zidovi nomadskih nastambi i lako prenosive slike prije pojave štafelajne, slike emancipirane od arhitektonskog okvira.
Iz teksta dr. sc. Silve Kalčić