ARL logo
NOVOSTI

Javni razgovor o dokumentiranju, prikupljanju, čuvanju, digitaliziranju i korištenju arhivske građe o djelovanju civilnog društva te razvojnim perspektivama i održivosti ovih praksi ugostio je Srdjanu Cvijetić (Art radionica Lazareti) i Ivanu Grkeš (Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku), a razgovor je moderirala Matija Mrakovčić (Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva, Centar za dokumentiranje nezavisne kulture). Na okruglom stolu koji je održan u petak, 21. travnja 2023. u 12 sati u Art radionici Lazareti, razgovarali smo o potrebama, resursima i iskustvima organizacija civilnog društva u području prikupljanja, bilježenja, dokumentiranja i arhiviranja svog rada i materijala od društvenog značaja, kao i njihove digitalizacije. 

Organizacije civilnog društva razvijaju različite modele sistematizacije, katalogizacije i digitalizacije građe koja se odnosi na same organizacije, specifične zajednice ili šira područja civilnodruštvenog djelovanja izvan fokusa javnih institucija te je čine javno dostupnom. Ovi pokušaji, sve češći i organiziraniji, za sad se događaju na povremenoj volonterskoj osnovi ili projektnoj razini jer ograničeno financiranje rada organizacija civilnog društva onemogućava sustavno ulaganje u institucionaliziranje ovih praksi. 

Nestajanjem pojedinačnih organizacija i odlaskom starijih generacija aktivista, građa i sjećanja vezana uz procese razvoja civilnog društva te utjecaj na razvoj društva u cjelini prijete padanjem u zaborav. Potreba za sustavnim dokumentiranjem, prikupljanjem, čuvanjem, digitaliziranjem i korištenjem arhivske građe o djelovanju civilnog društva, međutim, nije prepoznata niti u pravno-institucionalnom okviru arhivske djelatnosti niti u pravno-institucionalnom okviru razvoja civilnog društva.

Nacionalni okvir arhiva, knjižnica i muzeja kao prioritet ima državnu upravu i javne ustanove te gotovo u pravilu ne prepoznaje polje civilnog društva kao područje posebnog interesa niti sustavno brine za one prakse, znanja i materijale koji su nastali djelovanjem organizacija u tom polju. Iako Zakon o arhivima predviđa kategorizaciju vrijedne građe privatnih stvaratelja i imatelja, metodologija i kriteriji nisu dovoljno jasni u primjeni na civilno društvo, tim više što je često riječ o građi od šireg političkog i kulturnog značaja. S druge strane, samo polje civilnog društva je vrlo heterogeno, kako vrijednosno tako i organizacijski, te se na njega ne može primijeniti jedinstven kriterij niti pristup organizaciji pamćenja. Zbog marginalnog položaja organizacija civilnog društva u ukupnom sustavu te posljedično njihovih ograničenih kapaciteta, većina organizacija nema ustanovljene održive i trajne prakse očuvanja svog organizacijskog pamćenja niti znanje potrebno za taj specifični rad. Time se vrijedan segment razvoja društva, posebno onog koji se odnosi na specifičnosti civilnog društva, zauvijek gubi. 
Imajući u vidu kontekst u kojem djeluju organizacije civilnog društva i u kojem provode svoje arhivske djelatnosti, veliki izazov predstavlja razvojna perspektiva i održivost ovih praksi. 

Na okruglom stolu će o svom radu i praksama u području razvijanja arhiva, prikupljanja materijala i činjenja tog materijala dostupnim javnosti govoriti Srdjana Cvijetić (Art radionica Lazareti) i Ivana Grkeš (Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku). Razgovor će moderirati Matija Mrakovčić (Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva, Centar za dokumentiranje nezavisne kulture).

Temu kojom se sve organizacije civilnog društva bave, no o kojoj rijetko razgovaramo uživo, otvaramo u javnom forumu jer smatramo važnim da se rad na dokumentiranju, prikupljanju, čuvanju, digitaliziranju i korištenju arhivske građe o djelovanju civilnog društva usustavi i prepozna kao ključan dio aktivnosti organiziranog civilnog društva. 

Okrugli stol se održao u sklopu projekta “Arhivi odozdo – organizacijsko pamćenje kao element održivosti civilnog društva” koji provode organizacije koje vode community arhiv Centar za dokumentiranje nezavisne kulture, udruge Kulturtreger i Kurziv. Projekt je podržan kroz Fond za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova.